Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

TE HONO ME TE HUMU (E hoì ?)

Pēhea hoì te huì mai i te mou ponatekao farani « lien, lier, relier » ?

liens4 liens liens5

 

Oia to mua kōhii tutukiìa e au i te peùaìa o to ù tohua niutavavā ma he èo ènana. E ùa haaviviniìa to te ponatekao « lien » ma he èo farani, atià mea ananu.


I) - Te mou haaviviniìa


1) – Te mou kāputuèo

Vāàna i te kāputuèo Larousse me te kāputuèo a èpikopo e ùa, e hua mea anaiho te ponatekao « lien » me mou ponatekao « humu, kitii, fitii, pitiki ». Ua hei me au.


2) – Te niutavavā

Te ùa o te haaviviniìa à, mea ananu. Ma òto o te niutavavā, e koàka te mou ponatekao kātoiìa. Ia pata òe i ùka o hua ponatekao, e koàka ia òe te hakaìte i te tapa hāmani uià kē. hana humu tēnei, he hana haatutuki ; àòè i hei me te ponatekao « lien hypertexte ».

Me to ù tiòhi atu i te tohua niutavavā a te Pūnaha Hau Henua e nei i Tahiti ; u hakaìteìa ma he èo farani, he èo rapa me he èo ènana : http://www.assemblee.pf/ma/. U kiiete au i te ìte u vaeìa te ponatekao « te tau humuìa » mea huì mai i te ponatekao « lien hypertexte ». Me to ù ùmihiìa i te ponatekao e peàu atu meitaì i te haaviviniìa i hei.


3)- Na ù ta ù te vaeìa

Me he mea u kātoiìa hua hakatu avetekao, enā te vaò ma àò. hana humu hoì te hana a hua vaò, atià à e hakatihe atu i te tapa hāmani uià kē.

Ua tiòhi atu au io te kāputuèo a te èpikopo Dordillon mea haatiàtohu mai i te haaviviniìa o te ponatekao « tutuki ». I pii o « rencontre, rencontrer », ua ìte au ia « se toucher, se joindre ».

Oia te piò i vae ai au te avetekao « vaò haatutukiìa » ; a mou meàma i tēnei, ua vae te Haè tuhuka èo ènana i te ponaèo « vaòniu ».

 

II) – Te ponatekao « hono »

Te ùa o te kōhii, me i òto mai o te ponatekao « hono ».

I te ava i noho ai au i Ua Pou, e tahi anaiho haamevaha ata, he tahi anaiho puke haamevahaìa ata, o R.F.O te ikoa. I èià to mua òkoìa i te ponatekao « Te Hono ».

Ava poto i muì iho, u haahana te Pū Pātokoìa Mataèinaa, oia hoì te C.P.S, i te pereòo kē mea haamāeka i te tau hakatoo a te ènana mea mamao me i Papeete to âtou noho ; u apaìa « Te Hono » te pāriri. I òto o to ù òo, « Le Lien », mea tāhakahaka hoì te haaviviniìa o hua ponatekao.


1) - Te mou kāputuèo

A mou meàma i tēnei, ma òto o to ù ùmihiìa mau i te ponatekao kaò i òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te ponatekao « hono » io he tapa hāmani 141-I, me to ù kiiete i te mea ta ù e tatau nei. « Hono : cri que pousse le prêtre ou tuhuka dans certaines circonstances ; cri en unisson poussé par la multitude ». « Ua hono te tōua : on a fait la paix sans se battre. ». he mea te haaviviniìa « lien ».


2) - Te tau ponatekao i tukuìa me i àò

I haamaakau ai au mea nui te moî me te vehine e tīmata to âtou ikoa ma « Te hono », i tēnei tai hou atii me te tai kākiu.

I òto o te hāmani a te òrometua porotetane William Crook te i noho i Vaitahu me Taiohae mei 1797 tihe atu i 1799, e tatau tātou, i te èhua 1798, ua tupu te koìka mātiri a Tuitoua, to mua māhaì a Kiatonui, te hakaìki nui o te ati Teii no Taiohae ; ònohuu ma ùa o hua pōìti èhua. Ta īa vehine à, me he tekau ma ìma o īa èhua. He moî a te hakaìki o te ati Teavaaki no Hooumi. O Hinateiani/Hinatiakiani to mua ikoa o hua vehine, o Tehonotutuaki te ùa o to īa ikoa.


3) – Tītahi mou hakatu kē atu

Ma hope mai, e o au kiieteìa i mua o te ponatekao « te hono ».


a) – Ma he èo ènana

*- A ìma èhua i tēnei, u tuku mai Moetai Huioutu i ta īa pehe uià me mou èo taki èka i òto, u peàu mai īa o « Te hono » te ikoa o te pehe uià me te haaviviniìa « le lien » ma he èo farani. To ù maakau, ua teka nui òe, e te hoa e ; me i òto mai o te èo tahiti hua ponatekao « te hono ».

*- Tītahi, to ù tiòhiìa i te tohua niutavavā a te haè tuaùa « Te tau vaeìa » no Taiohae, ua ìte au enā me ta âtou hana haapeipei i te tiheìa mai o te tau tōìki hāmani tuatahi ; o « te hono » te ikoa o hua haapeipeiìa.

b) – Ma he èo tahiti

*- « Te natira’a o te mau motu », oia te miitoiìa a Air Tahiti. U vae mai âtou i te ponatekao « natira’a » i te kōava o te ponatekao « Te Hono », no te aha ? Mea tata èka te ponatekao « nati » me te ponatekao èo ènana « nani » ta tātou i ìte i òto o te ponatekao « nanikaha ».

Ma nā tai kākiu, me makimaki te tāuà e haamamae me te oonaki i tītahi ènana, u kānea īa i te mēmau nanikaha me te mou poo òuoho, akoè à te mou poo maìkuku me io hua ènana, me te tuku i òto o te pikao iti vāhīìa, naniìa io he tapa me te puu. U hakanāìa te mēmau nanikaha io he maa èitā, akoè à io he vai, akoè à io he tai.

*- Vāàna e te kāputuèo a te Pū Tuhuka èo tahiti, o « humu mau » te haaviviniìa o te ponatekao « nati », mea kē ananu me te ata o te koutee.

*- Ma hope mai, u haamau te Pū O.P.T i te niuniu kaùoo mea kave mai i Motutini farani me i te Henua Vaihi i te nuiìa o te haamāàmaìa uià i haììa ma òto o te pū niutavavā. U apaìa hua niuniu i te ikoa o « Honotua ». I to ù ùmihiìa i te haaviviniìa toitoi o hua ponatekao i òto o te kāputuèo a te Pū Tuhuka èo tahiti, ua ìte au « ùmihi mamate i to òe matatatau tupuna ». E tekao ana no te tai kākiu hua ponatekao, no te aha i vaeìa ai mea hakaìte i te mēmau uià no tēnei tai hou ?

*- A tahi a tiòhi au i òto o te kāputuèo a te Pū Tuhuka èo tahiti me to ù kiiete hakaùa. No te aha ? Na te mea, me i òto mai o nā haaviviniìa e ta ù i ìte no te ponatekao « hono », aê he mea te haaviviniìa « lien ». Ia tiòhi atu òe i te tapa hāmani 199, e ìte òe : « hono, n.c, 1) - une rangée de chaume, 2) - une file (de voitures), 3) - nourriture prise par les buveurs de kava après leurs beuveries, 4) - v.t. faire une épissure, assembler deux pièces de bois.

Mea tata èka hoì tēnei haaviviniìa paoìa me te ponatekao « lien », atika à he pahihana, mea kē ananu te haahanaìa.

*- A mou i tēnei à, e hana nei au ma ùka o te ponatekao tahiti « pāhono » ; i òto o te kāputuèo a te Pū Tuhuka èo tahiti to ù ìteìa i to mua haaviviniìa o hua ponatekao, oia hoì « joindre, unir » ma he èo farani. Mea tata èka hoì tēnei haaviviniìa me te ponatekao « lien », atika à he pahihana, mea kē ananu te haahanaìa.


Mea haapao i tēnei tekao tumu, e aha à u haahanaìa te ponatekao « hono » i Tahiti atii me te Henua ènana me te haaviviniìa o « lien » ma he èo farani, aòè i ìteìa hua ponatekao me hua haaviviniìa i òto o tītahi kāputuèo èo tahiti akoè à èo ènana.

Me he mea ua nui oko to òe māàma, a haavivini mai, a haatāhahaka mai i hua mea kaò.


Tītahi ponatekao kē. Mea huì mai i te kiotekao « relier un livre » ma he èo ènana, io te tapa hāmani 173-II o ta īa kāputuèo, u vae mai te èpikopo Dordillon ia « tui iho i te hāmani » …


Tekao paoìa (01/10/2019)

I te meàma Māhinaihea 2019, ua vae te pū haamevaha Polynésie 1ère i te ikoa e ùa o « Te Hono Tahi » e hakaìte ana na âtou e haatahi oti i te tiàtohu o te ènana e pohuè nei i Motutini farani…


Patuìa e/Rédigé par Jacques Iakopo Pelleau i 2015

U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.
(Aua te tau ponatekao me i òto mai o te tau kōtūòmia me te tau kāputuèo kākiu)

 

 

Comments est propulsé par CComment