Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

E TE TOA E (Tukuìa maakau na ù ta ù pu)

enana mateomooumo lebreton 1838 super Copy

(He toa no te ati Teii i Taiohae, Nuku Hiva, patuataìa e Louis Le Breton i te èhua 1838)

                                                       

Hua mea anaiho te vaka me te motu henua : ma te o te atakuà, he mea iti noa òe. Me he mea e makimaki òe e pohuè ananu, a haapāpaku, a pakaihi atu, etià e ìò òe hakatu tahi me te henua, hakatu tahi me te koekoe monani, te koekoe tiàtohu, tīvava koè o te aoatakuà.

I tēnei mou à, ua ananu te ata ; na te nuiìa o te haìna hou, i tēia henua, i tēia henua, u kēhuììa te hakatu tumu o te ènana. Te henua à, aòè i huìkē nui ; te èo à, te taetae tupuna, u tekao haatekateka ìa e tahipito e haahana ana i te ponatekao hei koè.

Hua mea anaiho te haaènana me te èo ènana, koè nui e noho pu, a hee i mua, a neke atu ! Mea nui te ponatekao haahanaìa e tātou i tēnei, he mea i te ava o Kiatonui, te hakaìki nui o Taiohae ; me i hua ava mai atii, mea nui te ponatekao i kaò. I tēnei mou à, me he mea u makimaki tahipito e haanui pu i to âtou òko e haahana aa âtou i te ponatekao kanahau ; e maakau oti âtou e haameitaì hua ponatekao i to âtou ikoa. Te tau ponatekao à, he haaviviniìa to âtou, tukuìa me i kiu mai ; koàka ia òe e haahana i te tau ponatekao vāàna i to òe hīa.

A tiòhi tātou i te ponatekao toa :

*- Io he tapa hāmani 267 o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, oia te mea e koàka: toa, soldat, mâle ; arbre de fer (casuarina equisetifolia) ; être brave, courageux, guerrier, fort ; haatoa : fortifier, aguerrir. Hua mea anaiho i òto o te kāputuèo a te èpikopo Le Cléac’h.

Me to ù koekoe keu, u makimaki au e tiòhi io he kāputuèo a te tuhuka èo tahiti, te Fare Vāna’a, etià e ìte au i te hakatu o hua ponatekao toa ma he èo tahiti, me to ù haahakatu atu. Hua mea anaiho me he èo ènana ; te mea hou, o kaikaiā te haaviviniìa atu.

Umoì te tumu âkau peàuìa toa, te nuiìa o te ènana i tēia motu, i tēia motu, i tēia henua, i tēia henua, ia haahana âtou i te ponatekao toa, u mamaakau âtou i te tau toa nui me te tau toa tōua o te tai kākiu me Mouina, te toa nui o Kiatonui, me ia Keikahanui, te toa nui pāòkoòko i noho i Hatiheu.

Mēìa e hakatu o te ìi ènana hua ponatekao toa, u vaeìa e tītahi pūpū keàhi pōpō, tītahi pūpū haka ènana, me tītahi mahaì ènana e hakaìte atu ana i to âtou poèa ma he niutavavā.

Te toitoiìa, he mea meitaì nui te tūako, te haka me te tau ata toi mai ; te toitoiìa, koè nui au e tuku ma he kaokao i te toaìa o to âtou kōmaì. Mea à, i hea te toa tōua toitoi i èià ?

Auana tahipito oti he mea hakāòha tēnei, te toitoiìa à, he mea hakaùa te toa nui i te Henua ènana i tēnei. U tukuìa ma he kaokao te tau ùu me te tau âkau tōua, u tukuìa ma he kaokao te tau kaau tōua me te tau teka, u tukuìa ma he kaokao te tau taaèhi me te tau taaèki, u tukuìa ma he kaokao te tau maka me te tau keâ kiva. E aha hoì te mea i toe ? Te tau puhi o tēnei tai hou anaè. I tutu ai te poì tātai menē, te poì tātai puaka o te Henua ènana me to âtou tupuna tātai ènana.

To ù maakau, aua te tau poì hou io te S.M.A i Atuona e tiaki aa oti âtou i te ava o to âtou tomoìa io he pūpū kape tumu, he mou toa ènana toitoi anaè te nuiìa o te kape ènana i too i te amoka toko hatutau o te tāviniìa me te pāpuaìa me te hakaìteìa atu i te paviō o to âtou Henua tumu ma he aomāàma vii pu. Òmua i te Henua Potoni, ma hope mai i te Henua Ahakanita, i tēnei i te Henua Ahirita tihe atu i Motutini nei me te Henua Farani. Etià e pakaihiìa âtou e tātou nui me to âtou huaahaè, me te nuiìa o te tama ènana kape i mate nui e amo ana i to âtou amoka tumu, koè nui tātou e apa hakaùa i te ikoa o toa i te ènana e tahi, ma vaho o te pūpū kape ta īa hana.

Te tau poì u vevaò toa ia âtou iho, e aha à te kanahau o to âtou keu, o to âtou haka, o to âtou poèa, he mou poì hou, he mou poì hēhē anaiho âtou. I te ava o to âtou tupuna, te tau ènana kākiu, u vevaòìa âtou e kaìoi . Anoa u hāìu âtou i to âtou koekoe, anoa u kēhuì âtou i to âtou hakatu, i tomo oti ai ôtou io he papa ènana tapu o te tau toa. A tuku atu to Ketare ia Ketare, to te Etua i te Etua, to te tau toa ènana i te tau toa ènana.

tiki toa

Aua tātou nui e ao a ìò te ponatekao toa me he ponatekao tiki i ìteìa ma he aomāàma vii pu io te o te tau haèhoko nunui, io tītahi tāniuniu, io te mou patē piha me te mou patē ahi. Auē Tiki e ! Ma tītahi â, umoì ia peàu mai tātou « Auē te toa ē ! ». Kāòha à !

        A PĪÒMI ÎNEI NO TE TATAU I TĒNEI TEKAO MA HE ÈO FARANI...

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

Commentaires (0)

    Attach images by dragging & dropping or by selecting them.
    The maximum file size for uploads is MB. Only files are allowed.
     
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    Commentaire de

    Comments est propulsé par CComment