Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Māere, Fa’ahiahia >>> Mahaò

Aua tātou e haahana hakaùa i ponatekao èo tahiti e ùa o « māere » me « fa’ahiahia » mea hakaìte atu i to tātou « mahaò » !


surprise

A) - I te tapa hāmani 172 - I o ta īa kōtūòmia, u patu mai te èpikopo Dordillon :

*- Mahaò : admirable, étonnant ; admirer, être rempli d’admiration ; louer quelqu’un ; s’étonner ; / i te mahaò : être grandement surpris, ravi, étonné de…


B) - Ua ìte hoì tātou i te âkakai « Le Petit Prince » patuìa e Antoine de Saint-Exupéry. I te èhua 2010, u haaèoìa mai hua hāmani ma he èo ènata e Tehaumate Tetahiotupa me te tau tuhuka èo ènana, to īa mou hoa. O « Te Tama hakaìki iti » te ikoa ma he èo ènana ; haè òomi kōtūòmia : Haere , Tahiti, 2010.

I ìò ai hua kōtūòmia he mēmau taetae oko no tātou no te nuiìa o te kāneaìa avetekao me te tau ponatekao o tēnei tai hou enā i òto me he mea te mou kio ma hope iho.

*- Tapa hāmani 10 : « J’ai vu un petit bonhomme tout à fait extraordinaire… » /  « Me to ù ìte e tahi kaiū ènana mahaò nui… »

*- Tapa hāmani 10 : « …avec des yeux tout ronds d’étonnement ». / «  …me mou mata i te mahaò ».

*- Tapa hāmani 16 : « Ça ne pouvait pas m’étonner beaucoup. » / «  hoì au i mahaò oko. »


C) - E koàka atii ia tātou e hakaìte atu i to tātou mahaò me te ponatekao « kiiete ».


1) - Te vahi oko, koàka ia tātou hua ponatekao i òto o te
kāputuèo i òomiìa i te èhua 1903 ; e koàka anaiho i òto o te kāputuèo no 1931.

*- Tapa hāmani 221-I : Kiiete : frisson, sursaut, surprise ; frissonner, tressaillir. « U kiiete Toma i te haametaù. » / « Toma frissonne/frissonna de peur ».

2) - I òto o « Te Tama Hakāìki iti » e ìte tātou :

*- Tapa hāmani 9 : « Alors vous imaginez ma surprise quand… » / « E vivini ana ôtou i to ù kiiete i… »

*- Tapa hāmani 13 : « Mais je fus bien surpris de voir s’illuminer le visage de mon jeune juge. » / « Mea à, o au te mea i kiiete i to ù ìteìa (i) te puàhaìa o te mata o to ù haavā māhaì hou. »


D) - I òto o mou kāputuèo e ùa, e ìte tātou i te ponatekao « emièe », e hua mea ananu te haaviviniìa me « kiiete ».

I tēnei tai hou, u hakaìteìa tītahi haaviviniìa , oia hoì « être choqué » me he mea ua ìte tātou io te tapa hāmani 26 o te hāmani tāpapa ponatekao a te haèhāmani Ioteve Peàto no Taiohae. U aahiìa tēna hana e Poi Taata ; i òto o hua kāputuèo, u hakaìteìa te tau ponatekao ma he èo ènana, ma he èo farani me te èo menike. Me te nuiìa o te ata kanahau !


E) - E koàka atii ia tātou te hakaìte atu i to tātou mahaò e haahana ana i te mau mehea :


1) - « Kanahau ! », « O ! Kanahau ! »

Tītahi tekao hakaìte. I te mou òmua, e peàuìa aa tokotahi anaè te ponatekao « kanahau ». I tēnei, u haahanaìa mea hakaìte i te hakatu o te tau mea paotū.

2) - Te mou hakatu  :

« Ae ! Ae ! Ae ! Ae ! »

« Auē te mahaò ! »

« Ihe te mei heò ! », « Eve te mei heò ! »

« Ihea te emièe ! »

« E ao paa ! » (« C’est étonnant ! » - Dordillon, tapa hāmani 116-I)

3) - Ma òto o  « Te tama Hakaìki iti » :

*- Tapa hāmani 13 : « Tiens ! Le petit mouton s’est endormi. » / «  ! U hiamoe te kaiū mutō. »

*- Tapa hāmani 15 : « Quelle drôle d’idée ! » / « Tēia maakau huìkē ! »

4) - Me he mea u mahaò òe i hua tau mea, e peàu mai oti òe : « Ae ? »

5) - Tekao paoìa, enā ma òto o nā èo e ùa, e ùa kāneaìa tata èka tītahi me tītahi. Ma he èo farani : « Les bras m’en tombent ! », ma he èo ènana : « Ua motu tu ù îìma ! » (Dordillon, p. 191-I)


F) - Mea haanui i to tātou ìte i te èo, a tiòhi meitaì tātou i hua mou ponatekao èo tahiti « māere » me « fa’ahiahia ». O « stupéfiant, merveilleux, admirable ; être rempli d’admiration » te mou haaviviniìa i tukuìa mai e te tuhuka èo tahiti.

No te èpikopo Dordillon, mea hua mou ponatekao. Oia nei to īa maakau i òto o ta īa kāputuèo.

*- Io he tapa hāmani 187-II, no « stupéfiant », u patuìa ai « Mea emièe, mea haametaù ».

*- Io he tapa hāmani 133-II, no « merveilleux » me « merveille », u patuìa ai « Mea kanahau oko, mea mākivikivi ».

*- Io he tapa hāmani 9-I, no « admirable », e tatau tātou « kanahau » me « mahaò ».

I tēnei tai hou, e vivini meitaì te tau tama ènana paotū i te tau hakatu kē o hua mou ponatekao.


G) - Tekao paoìa (oti)...

I tēnei, ia ìte tātou i te mea kanahau pao, aua tātou e haahana hakaùa i nā mou ponatekao « fa’ahiahia » me « māere » ! A haahana à tātou i nā mou ponatekao èo ènana e ùa, o « mākivikivi » me « mahaò ».

Atii nei, ma mua o tītahi hana meitaì oko, e koàka ia tātou te peàu : « Mea mākivikivi ! » akoè à « Mea mahaò ! » akoè à « E ao paa ! ».

Umoì tātou ia tūhaè te ponatekao « HARARĀ » haataetae oko ìa e to Ua Pou

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau i te èhua 2016.
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

Plus dans cette catégorie : « ‘Imi te rāve’a Fa'a'apu me Fa'a'amu »

Commentaires (0)

    Attach images by dragging & dropping or by selecting them.
    The maximum file size for uploads is MB. Only files are allowed.
     
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    Commentaire de

    Comments est propulsé par CComment