Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Upo’otia/Rē vs Peo/Nike

I òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te ponatekao « nike », me io te kēkē ùka, he hua mea anaiho te haaviviniìa me « pao, hika ».

I òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te ponatekao « nike », me io te kēkē ùka, he hua mea anaiho te haaviviniìa me « pao, hika ». Ma hope iho, u koàka ia ù te ponatekao « pinanahu », e tahi haaviviniìa me « nike ».

echec defaite

I – E NIKE, E PINANAHU

Mea haakata hua ponatekao « nike » no te mea u tata èka te haahitiponaìa me ta haaviviniìa me te ponatekao farani « niquer ». Totahi atu, u hakatu me te ikoa menike o te tau kahu me te tau aihu tūako « Nike ». Hua ponatekao « Nike », me i òto mai o te èo kereka/hereni. O [nikê] te haahitiponaìa tumu. U haahitiponaìa [‘naiki] ma he èo menike; o « te tuàkiìa » te haaviviniìa. Atii me te pūnahahaè no Nice, i te kēkē kanauu o te Henua farani. I te tai kākiu, u tihe mai te poì kereka/hereni i èià me to âtou pēpena i hua pūnahahaè me to âtou apa i te ikoa o « Nikêpolis », oia hoì « te pūnahahaè o te tuàkiìa. »

II – E PEO

E tatau ana i te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te pona tekao « peo », e hua mea anaiho te haaviviniìa me « rē, tuàki ». U moenahu oko hua ponatekao i vae ai te Haè tuhuka èo ènana i te ponatekao tahiti « rē » mea hakaìte i te tuàkiìa.

III – TE PONATEKAO « RĒ »

1) - I te tapa hāmani 408 o te hāmani haavivini ponatekao a te Tuhuka èo tahiti, e ìte tātou :

*- rē, n.c. 1) - prix gagné dans un concours, une compétition. 2) - victoire ; être vaincu par. Mea à te kāneaìa avetekao ; ia makimaki òe e peàu atu « Ua au ia òe » ma he èo ènana, i peàuìa ai « ‘ua ‘oe iā ù » ma he èo tahiti.

2) - Ia ùmihi òe i te ponatekao « gagner » i òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, koàka ia òe te ponatekao «  », atika à, e tatau òe « N. a gagné le prix, ua ìò ia N. te re », oia hoì te kāneaìa avetekao ta tātou e haahana i tēnei tai hou me he mea i haahanaìa a hānere e ìma ònohuu èhua i tēnei.

Me he mea ta ù i patu mai, io te tapa hāmani 222-I o hua kāputuèo , e ìte òe i te ponatekao « peo » me te haaviviniìa : « gagner à la joute ». I òto o te kāputuèo èo farani Larousse, e ìte tātou : « joute : lutte, combat, jeu ». Mea te hana tūako i tēnei tai hou, mea te hana tūako i te ava o te èpikopo Dordillon, e aha à enā te tau hakatūpāpahiìa hakatuhakatu kē. Mēìa i te haaviviniìa o te ponatekao « peo », mea hakaìte o ai te mea i tuàki, e koàka ia tātou te haahana atu i tēnei ava.

IV – MOU PONATEKAO KĒ

1) - E aha te maakau o te Haè tuhuka èo ènana ?

I te « Mou Pona Tekao », e ìte tātou :

*- tapa hāmani 69, 1) - les gagnants, te poì upoko, te ènata upoko.2) - gagner,.

*- tapa hāmani 104, perdant, ènana/ènata pao.

Aòè i ìteìa te haahana farani « perdre ».

2) - I òto o « E te tau tōìki e…, Tītahi pona no te hakakoìa », òomiìa e te publié C.R.D.P. i te meàma tuhua 2008, u patu mai te tau Tuhuka èo ènana i kānea i hua hāmani :

*- tapa hāmani 11, défaite, pao, hika/hina ; gagner, rē.

*- tapa hāmani 12, perdre, ua pao, ua hika/hina.

Ua ìte meitaì te tau ènana me te tau ènata paotū i te haaviviniìa o hua ponatekao « pao ». Atià à, âtou i ìte oti he mea hua ponatekao « pao » i òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon. No te aha ? Mea haatāhakahaka i hua ūikaò, ua patu au i te tumu tekao « haapao vs haapaò » ; tata èka te putaìa mai.

3) - O te ponatekao « hika/hina », u tuku mai te èpikopo Dordillon i te mou haaviviniìa hei pao io te tapa hāmani 138-I o to īa kāputuèo :

*- Hika/hina, scie, scier ; échec ; vaincu, conquis, tombé. Haahika/haahina, abattre, renverser, faire tomber.

V – TEKAO PAOÌA

Epō te tūhaè, i òto o te kāputuèo a te Haè tuhuka èo tahiti, e ìte tātou io te tapa hāmani 548 : upo'oti'a, n.c. conquérant, vainqueur; v.i. être vainqueur, triompher de.

I tēnei mou , mea nui te ènana me te ènata e haahana nei i hua ponatekao. Koè nui tātou e haahana hakaùa i te ponatekao èo tahiti « upo’oti’a » mea hakaìte i te tuàkiìa ; u hei koè. A haahana à tātou i te ponatekao « peo », me i òto mai o te èo tupuna hua ponatekao. Ma tītahi â, e too oti i te kōava o hua ponatekao èo tahiti, o « rē ».

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau i te èhua 2016.
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

 

Plus dans cette catégorie : « Aha u tiàtohu oti ? Moenahu/Papatohua »

Commentaires (0)

    Attach images by dragging & dropping or by selecting them.
    The maximum file size for uploads is MB. Only files are allowed.
     
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    Commentaire de

    Comments est propulsé par CComment