Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Fa'a'apu me Fa'a'amu

I Motutini farani nei, mēìa i te ìi haaviviniìa o mou ponatekao èo tahiti e ùa, o « fa’a’apu » me « fa’a’amu », u haahana hae ìa e te nuiìa o te tama ènana atii me te poì farani.

                                              agri   elevage

Mea nui hoì te haaviviniìa ma hope mai ; me makimaki òe e tūhao atu, a tatau iho i te hopeka « tau hakaìteìa atu ».


I - E aha te mea e koàka i òto o te kāputuèo a te « Fare Vāna’a », te Tuhuka èo tahiti ?

*- Tapa hāmani 104, FA’A’APU, qui cultive (s’emploie avec des noms communs de personne : feiā, taata, vahine…) FENUA FA’A’APU = terrain de culture, champ ; 1)- plantation. 2)- cultivateur. 3)- cultiver.

*- Tapa hāmani 103, FA’A’AMU (1), adoptif ; domestique. 1)- nourrir, donner à manger. 2)- adopter. 3)- élever des animaux.

FA’A’AMU (2), brindille introduite dans le trou d’une oreille percée pour l’empêcher de se refermer.


II - E aha te tau haaviviniìa me i òto mai o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon ?

*- Tapa hāmani 129-I, hakai : nourrir, élever ; voir tafai.

*- Tapa hāmani 246-I, tafai : nourrir, élever, engraisser.

*- Tapa hāmani 9-II, adopter, adoption : too, tafai, hakai, ma’ohi, ta’ohi; e too.

*- Tapa hāmani 9-II, adopté, adoptif ; tama too, tama too ‘ia, tama tafai, tama hakai, tama hopu.

*- Tapa hāmani 195-I, nanu : planter, semer = tanu (kēkē ùka)

*- Tapa hāmani 252-I, tanu (kēkē ùka) : planter, mettre en terre, semer.

*- Tapa hāmani 65-II, cultiver : taù nanu ; cultivateur : ènata tanu i te taù.

*- Tapa hāmani 155-II, planter : tanu, nanu ; plantation : papua.

*- Tapa hāmani 86-II, élever, nourrir : hakai, tafai.


III - I òto o te kōtūòmia tāpapaìa ponatekao a te èpikopo Le Cléac’h, e ìte tātou :

*- Tapa hāmani 19, apa i te tama, adopter un enfant.

*- Tapa hāmani 39, hakai (kēkē àò), tafai (kēkē ùka) : nourrir ; élever.

*- Tapa hāmani 96, nanu (kēkē àò), tanu (kēkē ùka), planter, semer.

*- Tapa hāmani 222, adopter : tafai, hakai, ma’ohi, hopu, apa.

*- Tapa hāmani 248, cultivateur : ‘enata tanu, ‘enata taù.

*- Tapa hāmani 320, planter : tanu, nanu.


IV - I òto o te kōtūòmia « Mou Pona Tekao » a te Haè Tuhuka èo ènana, e ìte tātou :

*- Tapa hāmani 10, adopter : hākai (kēkē àò), tāfai (kēkē ùka) ; adoption : hākaiìa tama (kēkē àò), tāfaitina tama (kēkē ùka).

*- Tapa hāmani 147. Zone agricole : pāio henua taùnanu (kēkē àò), pāio fenua taùtanu (kēkē ùka).

*- Tapa hāmani 156. Ministère de l’agriculture et de l’élevage : Hakateeìa hau o te taùnanu me te hākaiìa ânimara (kēkē àò). Haateeìa hau o te taùtanu me te tāfaitina ânimara (kēkē ùka).

Aòè te Haè Tuhuka èo ènana i hakaìte i mou ponatekao élever me cultiver me planter na te mea ua ìte meitaì ìa atu nei e te tau ènana paotū.

Tau hakaìteìa atu :

1) - U haahana hakaùa te Haè Tuhuka èo ènana i te hakatu haatoko i ùka o te tau reta āìaèo mea hakaìte i te òaìa o hua mou reta. No èià, e patu ai tātou ia « hākai » me « tāfai ».

2) - E hakaìte ana mai te Haè Tuhuka èo ènana e tahi haaviviniìa, e ùa hakatu patu ; i te kēkē àò, e hākai ; i te kēkē ùka, e tāfai.

3) - O hua mea anaiho me haahana e ùa, o nanu (kēkē àò) me tanu (kēkē ùka).


V- Tekao haapotoìa

A) - I te kōava o te ponatekao èo tahiti fa’a’apu, a haahana tātou ia taùnanu/taùtanu.

E koàka ai ia tātou :

*- Agriculture : te hana taùnanu/taùtanu akoè à te taùnanu/taùtanu.

*- Cultivateur, agriculteur : ènana taùnanu (kēkē àò), ènata taùtanu (kēkē ùka) ; ia nui te ènana : te tau poì taùnanu/taùtanu.

*- Cultiver, planter : nanu (kēkē àò), tanu (kēkē ùka).

*- Plantation : te vahi nanuìa/tanutina meika/meià me te vahi tanuìa/tanutina taò. Te toitoiìa, i Nuku Hiva, mea nui te poì e peàu  : te maa meika/meià me te maa taò.

B) - I te kōava o te ponatekao fa’a’amu, a haahana tātou ia hākai (Nh, Up) /hānai (Uh) /tāfai (S).

*- Élevage (te hana) : te hana hākaiìa/hānaiì/tāfaitina ânimara a koè à te hākaiìa/hānaiìa/tāfaitina ânimara.

*- Élevage (te vahi hana) : mea hakaìte toitoi oia te vahi i hākaiìa ai te ânimara, mea nui to Nuku Hiva e peàu : te vahi haakaiìa piha, te vahi haakaiìa hovare.

*- Éleveur : te ènana/ènata/poì hākai/hānai/tāfai ânimara.

I òto o te taramo 78, oia te kio 24 : « I te fenua ataha, u tāfai te Fatu i to ia mataèinaa. »

C) - No te hākaiìa tama, oia hoì te ponatekao i vaeìa e te Haè Tuhuka èo ènana io te tapa hāmani 10 o ta īa kōtūòmia tāpapaìa ponatekao :

*- Adopter : hākai (Nh, Up), hānai (Uh), tāfai (kēkē ùka) – Adoption : hākaiìa tama (Nh, Up), hānaiìa tama (Uh), tāfaitina tama (kēkē ùka).

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.
(Aua te tau ponatekao me i òto mai o te tau kōtūòmia me te tau kāputuèo kākiu)

 

Commentaires (0)

    Attach images by dragging & dropping or by selecting them.
    The maximum file size for uploads is MB. Only files are allowed.
     
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    The maximum number of 3 allowed files to upload has been reached. If you want to upload more files you have to delete one of the existing uploaded files first.
    Commentaire de

    Comments est propulsé par CComment