Atii nei me te ponatekao haahana pouvoir faire quelque chose.
Ua ìte meitaì tātou mea kē te hakatu āvaiìa i teia henua, i teia henua ; henua kē, hakatu kē.
I te Henua ènana nei, ia hee tahipito i te koìka, me makimaki hua ènana e titii i te koìka, aè īa e peàu atu « Aha e ao mai ôtou a hee au ? ». E peàu oti « E hee au », me he mea àòè, ua hee pū…
Atii nei, ia makimaki tītahi hoa e kave atu i te amoka toko, aè òe e peàu atu « E koàka ia òe te kave atu ? », u peàuìa hoì « E kave òe ? » a koè à « A kave òe ! »
E ùa haaviviniìa to te ponatekao pouvoir faire quelque chose.
1)- E koàka/aè koàka ; e koàna/aè koàna
Mea kē à te kāneaìa avetekao to te haahana pouvoir, mea kē te kāneaìa avetekao to te haahana koàka.
*- Me makimaki òe e peàu mai « Je peux t’aider (Je suis assez costaud pour ça) », a peàu òe « E koàka ia ù te toko ia òe », a koè à « E koàka ia ù ia toko ia òe ».
*- Ia haatekaìa « Aè koàka ia ù te toko ia òe ».
*- Atii nei, ia makimaki òe e kave atu Teve ia òe i Nuku Ataha, e ape atu « E Teve ē, e koàka ia òe te kave atu ia ù i Nuku Ataha ? », a koè à « E kave atu òe ia ù i Nuku Ataha ? ».
*- Atii nei, u patuìa e Mareko Peàto i òto o ta īa evanerio: « Aòè he mea aòè e koàka i te Etua ».
Èo kē, hakatu kē, èo kē hakatu kē.
Ma he èo farani, ma òto o tītahi kooahiku kē, e ìte òe aha u haakoàkaìa te hana i tekaoìa ai. O « -able » me « -ible » hua mou kooahiku. No te mea e koàka i te kai, u peàu atu òe « mangeable » ; no te hāmani aè koàka ia òe te tatau, u peàu mai òe « illisible ».
Mea taetae oko hua ponatekao koàka ma he èo ènana, oia te mea i òko hae ìa a mou èhua i tēnei i te koava o te ponatekao « Ē ; ua ao », mea nui te ènana i peàu pū « E koàka ».
2)- Ia makimaki òe e haatià atu, a koè à aòè.
a)- U haahana hae ìa ai te ponatekao meitaì.
*- « Mea meitaì ia hee au me ôtou ? ».
*- « Mea meitaì ia inu te tōìki i hua vai mānini ? ».
b)- U haahanaìa atii te ponatekao haatià.
*- « U haatiàìa te puhi i te maimai ma vaho o te haè kaikai ».
*- « Aòè i haatiàìa te hākai i te mako io he one ».
c)- Io he tapa hāmani 19 o te « Mou Pona Tekao » a te Pū Tuhuka èo ènana, he mou ponatekao me haatià i òto ta tātou e ìte.
Haatiàìa / haatiàtina motua kui, haatiàìa / haatiàtina kave puhi. Mea kē à no te permis de conduire i peàuìa ai hāmani haakoi pereòo/poti.
c)- U haahanaìa atii te ponatekao ao/ao mai.
*- « Ua ao Nuka a hokoìa atu to īa haè », a koè à « Aòè Nuka i ao a hokoìa to īa haè. »
3) - Ia makimaki òe e haapākeka atu
a) - A haahana atu nā ponatekao aua me umoì me he mea u patuìa i òto te ìma o te Tekao Ònohuu :
*- « Aua òe e haamate i te ènana ! »
b)- A haahana atu i te ponatekao tumu tapu :
*- « Tapu te puhi i te maimai inei ! »
*- « U haatapuìa te patutiki i te Henua Ènana i te èhua 1898.»
4)- Tītahi mou ponatekao kē atu
a)- Imiahia, tapa hāmani 142-I a te hāmani haavivini ponatekao a te èpikopo Dordillon. E haahanìa hua ponatekao i mua o tītahi hana mana, uikaò, miterio, ia koè te haaviviniìa o te hana e tupu aa.
U tata èka te haaviviniìa me uiahia, tapa hāmani 284-I.
b)- O « Kikaàki ! » te mea ta òe e peàu atu i te ava ua kati òe, aè koàka ia òe te oi, te keue. (D. t.h. 158-I)
c)- Me te ponatekao kiko, e koàka ia òe te hakaìte atu aha u àva te ìi o te ènana no te haapao i te hana, a koè à aòè.
*- « Mea kiko òe ? » = « E koàka ia òe ? Ua àva to òe ìi ? »
E haahua atu oti ai te hoa « E koàka », a koè à « Aè koàka ». E mutu oti te hoa…
Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau i te èhua 2015 ; haahouìa i 2019 .