Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Tau pure no te tominika e ìma o te Ava Haaoke, èhua B (17/03/2024)

« Ua tihe te hora e haakāìèìa te Tama a te ènana. » « Ua tihe te hora e haakāìèìa te Tama a te ènana. »

TOMINIKA E ÌMA O TE AVA HAAOKE

(Â tapu 17 no Pohe 2024)

 

TOMOÌA : G.9  ( e ono)

Haameitaì nei mātou

I te Patirēia o te àki

Ta Òe, e Ietu, i haamevaha,

No te poì nui hemo i te mate

Me te tau ènana i òto o te veve.

               Mōumu
Hāìu te koekoe, ua tata te Patirēia.
U peàu te Hatu : Hāìu te koekoe !
A hua mai tātou io Ietu.

 

G.7

             1
O te Hatu anaiho,
Te Tumu o te Pohuè,
Me i to tātou hānauìa
O te Mana, te Pātoko.

E kōhoà atu nei tātou
I te mēmau taetae oko.
E meitaì ai te hōupo,
Te Motua hakāòha,
Te Etua mana nui.

             2
O te Hatu anaiho,
Te Māàma me te Moû,
Te Vaipuna koakoa
No to tātou koekoe.

 

TARAMO 51 (50) : A pēpena i òto o au nei i te koekoe taìtaì.       

 

Hīmene vānana : Te Kāìè me te hahi ia Òe, e te Hatu, e Ietu e.

 

Kio vānana : E te Tama a te ènana, hapaiìa io he peka, mēìa ia Òe, e koàka ai i te ènana haatià i te pohuè ananu.

 

Pure a te poì haatià : E moû, moû nui to Òe hakatu e te Motua e.

    ( e ono)                    Apuu mai Òe i ta mātou pure.

                                    

E te Hatu, a òko mai, e te Hatu, a toko mai.

 

ÙTUNA :     G.5    

               1
E te tau kiritiano,
Umoì e haaòa ;
A hua mai i te Etua,
A haakoè i te mikeo.

        Mōumu
E kāòha nui te Hatu
Ia tātou, poì mikeo,
E kāòha te Hatu.

                 2
E te tau kiritiano,
A hahi i te Etua
I tuku mai ia tātou
I to Īa karatia.

3  Me he tiaki mutō meitaì / Te ìmi te i kaò,
    E kāòha te Etua / I to Īa tama kōtoa.

     

 

Haamaakauìa :   Te kāìè ia Òe, e te Hatu Ietu e, te i mate nui, te pohuè ; A tihe mai, e Ietu ; a tihe mai, e Ietu.

 

KŌMŌNIŌ :     D.1 ( e ono)

            1

E ùmihi nei au

I to ù Hatu
Ma te tau vahi ia ôtoa.
O ta mātou e vevaò nei :
Ietu, a hee mai io mātou nei

               2
E Ietu e, eīa Òe
Ma òto o te Eukaritia
O ta Òe i ùtuna no mātou
Io to Òe Motua.

                3
U peàu mai Òe, e Ietu e,
O te i kai me te inu
I to ù nino me to ù toto,
E pohuè ananu to Īa.

 

G.8

            1
E te Hatu Etua,
A pepeù to ù mata
Etià e vivini au nei
To Òe hana mahaò ;
A tūìka i te matapō
Te i ùmihi ia Òe.

             2
E te Hatu Etua,
A pepeù to ù ìma
No te tuku i te poì veve
Te i taaàu io Òe ;
A hakako mai no te tuha atu
I te taetae kōtoa.

            3
E te Hatu Etua,
A pepeù to ù haha
Mea hahi au ia Òe
Ma te tau â paotū,
Me te haaneke atu au
I to Òe kāòha.

 

4  E te Hatu Etua, / A pepeù to ù hōupo.
   A haahou i to ù maakau, / Te hana, te kōhoà ;
   A pepeù i òto o au nei / I te koekoe hou.

 

Hīmene haahuaèkaèka :   C.12

                   3
A hahi, a kāìè ananu
i te Etua mana, te Pēpena,
Me ia Ietu, te Tama Tāhia,
Me i te Kuhane Meitaì.

Te hahi, te kāìè
I to tātou Etua... Pohuè,
I tēnei ma te tau tai ananu.

 


PAHIÌA :  V.15 (Pō e ono)    Ave, Ave (bis), Ave Maria.

            1
E hahi mātou ia Òe, e Maria e,
No to Òe kāòha ia mātou nei,
Ta Òe tau tama nei.

                    2
A tuku Òe ia mātou nei i ta Òe tama ;
A peàu atu i te kāòha
O to mātou hōupo.

 

V.9

              1
E Maria peàto e,
E te kui kāìè koè,
A nui to Òe pure
Io to Tama pinea o te Etua.

              Mōumu
A tui tātou nui, (nui e)
I te pua hei roti, (hei roti e)
No te haakanahau
I to Īa òna hātaa.

                2
E pure nei tātou
I te pure kāòha Òe.
E Maria, u hōata
Pootu me he hihi òumati.

 

TOMINIKA E ÌMA O TE AVA HAAOKE

TATAUÌA O TE PEROHETA IEREMIA      31, 31-34

31      Oia nei te tekao a te Hatu :

        « E tihe te ava e haatoitoi au i te Piimau hou

        me te ati Iraene me te ati Iuta.

32      He mea te Piimau ta ù i haatoitoi

        me to ôtou tau tupuna i te â ua too au ia âtou ma te ìma

        no te aahi mai i vaho me io te Henua Ekipito.

        U haakoè âtou i to ù Piimau, e aha à o au to âtou vivini.

33      Atià, oia nei te hakatu o te Piimau

        ta ù e haatoitoi me te ati Iraene, ia tihe mai hua mou â.

        E tuku au i to ù ture i te take o to âtou koekoe.

        E patu au i hua ture i òto o to âtou hōupo.

        E ìò o au to âtou Etua. E ìò o âtou to ù mataèinaa.

34      Aòè âtou e hakako atu hakako mai te hoa i te hoa,

        e peàu ana : « A hano òe e ìte o ai te Hatu Etua. »

        Na te mea, ua ìte âtou paotū ia ù,

        o te tau tōìki tihe atu i te tau ànamotua.

        E haakoè au i to âtou tekateka paotū.

        E haamāhaè au i to âtou tau mikeo. »

 

TARAMO 51 (50), 3-4, 12-13, 14-15

 A pēpena i òto o au nei i te koekoe taìtaì.            cf.51,12

 

3       E te Etua e, a hakāòha mai.

        Mēìa i te nuiìa o to Òe ,

4       A hooi mai me i to ù mikeo.

        A haamā i tu ù koekoe .

 

12      A pēpena i òto o au nei i te koekoe taìtaì.

        A haahou i to ù kuhane, a haamau i to īa meitaì.

13      Umoì e titii atu ia ù mamao me io Òe.

        Umoì e taki me i òto o au i to Òe Kuhane Meitaì.

 

14      A haakoakoa ia ù to Òe haapohuè mai.

        A haamau i te èkaèka io to ù koekoe.

15      E hakako au i to Òe vaanui i te poì mikeo.

        E hua mai io Òe te poì e hukaka nei.

TATAUÌA O TE HĀMANI I TO HEPEREO     5, 7-9

7       O Ietu Kirito e pohuè aa io he henua nei,

        me he ènana mate vave, ua pure Īa i te pure vavaò,

        e aa, e taaàu aa io te Etua,

        etià e haapohuèìa me i te mana o te mateìa.

        U apuuìa to Ietu Kirito pure

        mēìa i to Īa kāòha me te aotahi atu.

8       E aha à he Tama te Kirito,

        ma to Īa mamae, u hakako Īa i te aotahiìa.

9       Ma èià, ua ìò Īa he toitoi noa i mua o te Etua,

        u haatūìa te tumu o te pohuè ananu

        no te tau ènana paotū e aotahi ia Īa.

 

HĪMENE VĀNANA

                                                                                          cf.In.3,14-15

E te Tama a te ènana, hapaiìa io he peka, mēìa ia Òe, e koàka ai i te ènana haatià i te pohuè ananu.

 

EVANERIO O IETU KIRITO VĀÀNA E IOANE         12, 20-33

        I hua mou pō,

20      enā te mou ènana peàuìa poì Hereni

        te i hiti me he pererina i Ierutaremi no te Koìka.

21      U haatata mai âtou me Firipo te i hānauìa

        i Petehaita o te Henua Karirea. U ape âtou ia īa :

        « E te hakaìki e, u makimaki mātou e tutuki me Ietu. »

22      Ua haki Firipo ia Aterea. Ua haki âua tokoùa ia Ietu.

23      U haahua Ietu ia âtou : « Ua tihe te hora

        e haakāìèìa te Tama a te ènana.

24      He tekao tiàtohu ta ù nei ia ôtou :

        Ia tūtūìa io he èpo te kākano haraoa,

        me he mea aòè e èhuìa, e avai tootahi anaè.

        Ia èhu te kākano, he mea nui te puku e koàka mai.

25      Te ènana e haataetae i to īa pohuè,

        e koè ai to īa pohuèìa.

        Te ènana e haahaa i to te ao nei pohuèìa io te ao nei,

        e koàka mai ia īa te pohuè ananu.

26      Me makimaki te ènana e tāvini ia ù, a ūtaì mai.

        I èià au, i èià to ù tāvini.

        E haataetae tu ù Motua i te ènana e tāvini ia ù.

27      I tēnei, u pūpūkina to ù kuhane. E aha ta ù i peàu ?

        E tu ù Motua e, a haapohuè mai me i te ava nei.

        Atià, no hua ava to ù tihe io te aomāàma nei.

28      E to ù Motua e, a haakāìè i to Òe ikoa. »

        A tahi a iho mai te èo me io he àki :

        « U haakāìè au i to ù ikoa.

        Tōtahi atu to ù haakāìè ia īa. »

29      Te haètoa e aa i èià, ua òko i hua èo.

        U peàu âtou : « Ua taki te hatutii. »

        U peàu tahipito : « O te anera te i tekao me Īa. »

30      U peàu Ietu :

        « Aòè no ù i taki ai hua èo, atià no te toko ia ôtou.

31      I tēnei, e haavāìa te aomāàma nei.

        I tēnei, e tuteìa i vaho te hakaìki o te aomāàma nei.

32      O au à, ia hapaiìa au me io he henua,

        e toi mai au io ù i te tau ènana paotū. »

33      U tekao Ietu atii no te hakaìte pēhea e mate nui Īa.

 

Comments est propulsé par CComment