Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Tau pure no te Koìka ùtuna ia Ietu io he Hiero (02/02/2025)

« Ia pao te mou â i haatoitoiìa e te Ture a Moite, no to âtou haataìtaììa, ua hiti Maria me Ioteve i Ierutaremi me to âua kave i te tama no te ùtuna i te Hatu. » « Ia pao te mou â i haatoitoiìa e te Ture a Moite, no to âtou haataìtaììa, ua hiti Maria me Ioteve i Ierutaremi me to âua kave i te tama no te ùtuna i te Hatu. »

TE KOÌKA ÙTUNA IA IETU IO HE HIERO

(Â tapu 2 no Ūaòa 2025)

 

TOMOÌA :  K.1

              1
Oiana te haè o te Etua
I vāveka o te huaa ènana ;
Ua noho te Etua me tātou,
To Īa mataèinaa.

         Mōumu
O Ietu Kirito te keâ tumu
Ta te tau ènana i titii,
Ta te Etua i vae
Mēìa i to Īa meitaì.

                2 Oiana te haè no te pure / No te tau mataèinaa paotū.
                   E too au i to ôtou ùtuna / I ùka o to ù hātaa.

 

TARAMO  24 (23) : Kāìè nui te Tama o te Etua,

                                   kāìè nui to tātou Haapohuè.

 

Kio Vānana : « He àma no te haamāàma i te tau êteni.

                           He kāìè o Iraene, to Òe mataèinaa. »

 

Pure a te poì haatià : E pure kātahi mātou io Òe, e te Hatu e ;

                                    a òko mai, apuu mai ia mātou.

 

ÙTUNA :  B.2

              1

A kave tātou nui

I to tātou ùtuna

I ùka o te hātaa

O tēnei haraoa.

He puku o te henua

I hana îìma ìa ;

A ìò mai

Mea haraoa pohuè.

          2

A kave tātou nui

I to tātou ùtuna

I ùka o te hātaa

O tēnei vino.

He puku o te kāhui

I hana îìma ìa ;

A ìò mai

Mea inu kuhane.

          3

Na hua ùtuna

I haakoàka mai       

I te meitaì

O te ùtunaìa

Ètereno nui noa

Ta Ietu io he peka ;

E hēaka i èià,

He tāuà nui.

 

Haamaakauìa : U haaòko nui mātou i To mateìa.

                            U hahi atu mātou i To Tūhakaùaìa.

                            E tiaki nei mātou i To tihe mai

                            Me To kāìè.

 

KŌMŌNIŌ :   D.3   Mōumu : Ua nino, ua toto, / O Ietu te Kirito ;
                                                   U tiòhi, u māòhi, / Te ìteìa anaè.

           1
O te Eukaritia,
E takarameta nui,
Avaina tiàtohu
O Ietu te Kirito.

           2

Ia Eukaritia

Te haraoa me te vino ;

Koè nui te haraoa,

Koè nui me te vino.

         3
Ia kai te ènana
I te Eukaritia,
Ua kai te ènana
Ia Ietu te Kirito.

 

Hīmene haahuaèkaèka :  C.11

                   1
Ua noho Òe me mātou paotū
No te haataetae mai
I te ènana haatià tohe mau.

               2
No Òe mātou, no Òe ananu.
Ia tūtaì mātou me Òe,
E tapavaù te tau hana kāòha.

                Mōumu
E te Hatu e, io Òe te koakoa nui,
Te māàma, te vahi maù.
A tiaki meitaì i ta Òe tau tama tāhia.

             3
E tuku atu mātou ia Òe
Te kuhane me te hōupo
Me to mātou ènana tiàtohu.

 

PAHIÌA :    V.10

              1
E Maria peàto,
E te kui no Ietu,
A tiòhi mai Òe,
I ta Òe tau tama ;
E tama hoì mātou,
O Òe to mātou kui,
Koakoa nui hoì mātou.

        Mōumu.
E koìka, e koìka,
E koìka kanahau
No Maria peàto.
A hahi tātou nui nei ;
Enā Maria i ùka
Io te Tama.

-----------------------------------------------------------------------------------------

 

 

TE KOÌKA ÙTUNA IA IETU IO HE HIERO

2 no Ūaòa

TATAUÌA O TE PEROHETA MARAKIA     3, 1-4

1       Oia nei te tekao a te Etua.

        Enā, e pahi au i to ù keèe

        no te kānea i te vaanui ma mua o toù tiheìa.

        Pu anamai, e tihe te Hatu io to īa hiero,

        me he mea ta ôtou e tetaì nei, e kōhoà nei.

2       Enā, e tihe mai te keèe o te Piimau,

        vāàna i to ôtou hīa, u tata èka to Īa tiheìa.

        Oia nei ta te Etua i peàu.

3       O ai te ènata haametaù koè i te â o to Īa tiheìa ?

        Me to Īa hakaìte ia Īa iho, o ai e i mua o Īa ?

        U hakatu to Īa â me he ahi tāpupu e haaveàveà i te piura.

        U hakatu to Īa tiòhi mai me he puà haatavaìè i te kahu èpo.

4       E haataìtaì Īa i te tau tama a Revi,

        e haatavaìè âtou me te haapupuà hakatu me te moni kiki.

        A tahi a ùtuna âtou i te Hatu i te ùtuna toitoi teka koè.

        E haaèka i te Hatu te ùtuna hēaka o te Henua Iutea,

        o Ierutaremi.

        Atii hoì i te tai tehito o to tātou tau tupuna.

 

TARAMO  24 (23) 7, 8, 9, 10

Kāìè nui te Tama o te Etua, kāìè nui to tātou Haapohuè.

 

7       E te tau avaputa e, a hapai i to ôtou paèkutu.

        A haahāteaìa ôtou, e te tau avaputa keue koè.

        A tomo te Hakaìki i te kāìè.

 

8       O ai òa tēia Hakaìki i te kāìè ?

        O te Hatu te toa, te hoka nui.

        O te Hatu te hoka o te tōua.

 

9       E te tau avaputa e, a hapai i to ôtou paèkutu.

        A hapaiìa ôtou, e te tau avaputa keue koè.

        A tomo te Hakaìki i te kāìè.

 

10     O ai òa tēia Hakaìki pī i te kāìè ?

        O Īa nei te Hatu, te Etua o te aomāàma.

        O Īa nei te Hakaìki pī i te kāìè.

 

TATAUÌA O TE HĀMANI I TO HEPEREO     2, 14-18

14      Ohia ua àva atu te tau ènana paotū me he tuàne tuehine

        e tahi hakatu anaiho o te kiko me te toto,

        atii me Ietu Kirito te i haaènanaìa ma te tiàtohu,

        ua àva mai Īa i hua hakatu.

        U makimaki te Kirito ma to Īa mateìa

        e haahika i tēia i mana hoì īa i ùka o te mateìa,

        oia hoì te Tiaporo.

        Ma èià, u haapohuè te Kirito i te tau ènana

        òomiìa me he tau tueni, me he poì mōèhu,

        ma te òa o to âtou noho i te ao nei,

        mēìa i to âtou hopo nui i te mateìa.

16      Aòè hoì e toko te Kirito i te tau anera.

        O te tai i ùka o Aparahamo, o âtou ta te Kirito i toko.

17      No èià, ua hei nui no Īa te haaìò hakatu toitoi

        me to Īa tau tuàne tuehine,

        etià e tāvini Īa i te Etua me he Tāuà nui,

        koekoe hakāòha, teka koè,

        me te mana no te haakoè i te mīkeo o te mataèinaa.

18      Na te mea, ua tohe mau te Kirito,

        e aha à to Īa memae me te nuiìa o te kōhii haaveke,

        u koàka ia Īa te toko mai i te tau ènana e uēuē nei.

 

ALLELUIA. ALLELUIA

                                                                                cf. Ruka 2, 32

« He àma no te haamāàma i te tau êteni.
He kāìè o Iraene, to Òe mataèinaa. »

 

ÈVANERIO O IETU KIRITO VĀÀNA E RUKA     2, 22-40

Akoè à : 2, 22-32

22      Ia pao te mou â i haatoitoiìa e te Ture a Moite,

        no to âtou haataìtaììa,

        ua hiti Maria me Ioteve i Ierutaremi

        me to âua kave i te tama no te ùtuna i te Hatu.

23      Ua patuìa hoì i òto o te Ture a te Hatu pēènei :

        O te tama hāmua, a haapeàtoìa, a ùtunaìa i te Hatu.

24      U makimaki te motua me te kui e ùtuna i te hēaka,

        manu kuku e ùa, akoè à e ùa manu tavaìè,

        vāàna i te Ture a te Hatu.

25      Enā i Ierutaremi te ènana, o Timeone te ikoa.

        He ènana toitoi me te ènana pure hae.

        U tetaì īa i te ava e koè ai te uēuē o Iraene.

        O te Kuhane Meitaì i ùka o īa.

26      Na te Kuhane Meitaì i hakaìte ia īa i te mea

        aòè īa e mate nui ma mua e ìtemata i te Kirito o te Hatu.

27      Ua tihe Timeone io he Hiero. U aahiìa e te Kuhane Meitaì

        i te ava toitoi ua kave te motua me te kui i te pōìti Ietu

        mea ùtuna vāàna i te i peàuìa e te Ture.

28      Ua too Timeone i te tama io to īa pūhāîìma.

        U haameitaì īa i te Etua me te peàu :

29      « I tēnei, e te Hatu e, a ao mai

        e pae me te moû to Òe tāvini, vāàna i ta Òe i peàu mai.

30      Ua ìtemata hoì au i to Òe haapohuèìa,

31      i haaheiìa e Òe i mua o te tau mataèinaa paotū.

32      He àma no te haamāàma i te tau êteni.

        He kāìè o Iraene, to Òe mataèinaa. »

33      Ua pī i te mahaò te motua me te kui o te tama

        mēìa i te tekao i peàuìa i ùka o Īa.

34      U haameitaì Timeone ia âua.

        Ma hope, ua peàu ia Maria, te kui :

        « Enā te tama nei, ua vaeìa no te haahika me te hakatū

        i te nuiìa o te tau ènana o Iraene.

        E ìò ai te tama me he hakatu ta te tau ènana e haapākeka.

35      O to òe kuhane anaiho e tīputaèeìa me te kohetā.

        Ma èià, e haaìteìa te kaituto hakanā

        o te nuiìa o te ènana. »

36      Enā me te vehine peroheta, o Ana te ikoa.

        He moî a Fanuere, no te ati Atere. He pakahio oko nui.

        U mātiriìa : e hitu èhua to īa noho me te vāhana.

37      I muì iho, he vehine pōpī : e vaù ònohuu ma o īa èhua.

        O te Hiero to īa haè nohoìa, e pakaihi aa i te Etua,

        me i te â, me i te , ma te haaoke me te pure.

38      I hua ava toitoi, ua tihe īa me to īa hahi i te Etua.

        U tekao īa i ùka o te tama i te poì paotū

        te i tetaì nei i te haapohuèìa o Ierutaremi.

39      Ia haapaoìa ta te ture a te Hatu i haatoitoi,

        ua hua âtou i te Henua Karirea,

        io to âtou kaavai, o Natareti te ikoa.

40      O te pōìti à, u karaiha , karaiha Īa.

        Ua oko aè Īa. Ua pī i te māàma.

        I ùka o Īa te karatia o te Etua.

 

Comments est propulsé par CComment