Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Tau pure no te tominika e ùa o te Ava Haaoke, èhua C (16/03/2025)

« Ua ìò to Īa kahu he tavaìè pōnionio. Enā tokoùa ènana e tekatekao me Īa : Moite me Eria âua tokoùa. » « Ua ìò to Īa kahu he tavaìè pōnionio. Enā tokoùa ènana e tekatekao me Īa : Moite me Eria âua tokoùa. »

TOMINIKA E ÙA O TE AVA HAAOKE

TATAUÌA O TE HĀMANI A MOITE PEÀUÌA TENETE    15, 5-12.17-18

5       U aahi te Hatu ia Aparahamo i vaho o to īa haèâ

        me to Īa peàu pēènei : « A tiòhi i te ataàki.

        A tatau i te nuiìa o te hetū, me koàka ia òe.

        Atii te nuiìa o to òe ati i ùka . »

6       U haatià Aparahamo i te Hatu Etua.

        Ma èià, u haaìòìa Aparahamo

        he ènana toitoi noa i mua o te Hatu Etua.

7       A tahi a peàu Īa pēènei : « O au te Hatu.

        Na ù i haauu ia òe i vaho me i te pāpuahaè Ura,

        me te Henua Karete,

        etià e haaìò ia òe te hei o tēnei henua. »

8       U haahua atu Aparahamo : « E te Hatu, e tu ù Etua e,

        pēhea tu ù ìte e ìò au te hei o tēnei henua ? »

9       U peàu te Etua :

        « A too òe i te kōivi piha hou, e toù o īa èhua,

        e tahi menē e toù èhua, e tahi koimaa e toù èhua,

        e tahi manu kuku, e tahi manu pihō. »

10      Ua too Aparahamo i tēnei tau ânimara paotū,

        ua vahi ia âtou ma vāveka ;

        ua tuku i tītahi hope i mua o tītahi hope.

        Atià, aòè īa i vahi i manu.

11      Ua tau te mou manu kai înaì i ùka o tenā tau poo kiko.

        U tiehi Aparahamo ia âtou.

12      Ia èva te â, i te kaòìa o te òumati,

        ua tau te hiamoe oko i ùka o Aparahamo me to īa hiamoe.

        Ma òto o te keevō, u moemoeā hauhau Aparahamo me te haametaù nui.

17      I te , u pōtako nui te henua.

        I vāveka o te tau poopoo kiko ânimara haapāveiìa,

        ua taha tītahi kaahu ahi e auahi nui me he uàuà tāpupu.

18      I hua , u haatoitoi te Etua i te piimau me Aparahamo

        vāàna tēnei tekao : « E tuku nei au i to òe ati i ùka

        i tēnei henua, me i te vaitahe o te Henua Ekipito,

        tihe atu i te vaitahe Efarata. »

 

TARAMO  27 (26) 1, 7-8, 9a-d, 13-14

 O te Hatu to ù Māàma, to ù Pohuè.          27, 1

 

1       O te Hatu tu ù māàma, tu ù pātoko.

        O ai òa e haametaù mai ?

        O te Hatu te i tiaki i tu ù pohuè.

        O ai òa e haapūkina mai ?

 

7       E te Hatu e, a hakaòko mai, e vevaò au ia Òe.

        A hakāòha mai, a haahua mai i te tekao.

8       U maakau au ma he koekoe i to Òe peàu mai :

        « A ùmihi ôtou i to ù mata. »

 

9       O to Òe mata hoì e ùmihi nei au.

        Umoì e pūkana i to Òe mata ia ù.

        E te Hatu e, umoì e titii i to Òe tāvini.

        O Òe tu ù Etua, tu ù Haapohuè.

 

13     Tiàtohu nui e ìte au i te Meitaì o te Hatu,

        I te ao nei, i vāveka o te tau ènana pohupohuè.

14     A tetaì i te Hatu. Oho te ìi.

 

TATAUÌA O TE HĀMANI A PAURO PEÀTO I TO FIRIPO   3, 17-21 ; 4,1.

        E tu ù tau tuàne tuehine,

17      A tūtū ôtou nui me au nei. A tiòhi matiòka i te tau ènana

        te i pohuè vāàna i te hakatu ta ù i hakaìte ia ôtou.

18      Òmua, u peàu au ia ôtou, e too ta ù e peàu hakaùa

        atià me te , e mateteka ana :

        He mea nui te ènana te i tute i te peka o Ietu.

19      O te mateìa to âtou paoìa.

        Me he ètua no âtou te hīa o te nino.

        U kāìè pu âtou mēìa i te hana haahakaìka.

        U haataetae âtou i te mēmau o te aomāàma nei anaè.

20      No tātou à, te àki to tātou henua tumu,

        e tetaì ana i te Tiheìa o Ietu Kirito, te Hatu,

21      te i haapohuè ia tātou me te haahuìkē i to tātou nino pepae

        no te haahakatu me to Īa iho nino haakāìèìa.

        Na te mea, e àva to Īa mana

        no te vivini i te tau mēmau o te aomāàma ia ôtoa.

4,1     No èià, e tu ù tau tuàne tuehine tāhia e,

        o ôtou ta ù e kōhoà nei e ìtemata hakaùa,

        ôtou to ù koakoa, o ôtou to ù heipua haakāìè :

        oho te ìi ananu i òto o te Hatu,

        ôtou tu ù tau teina tāhia nui e. »

 

HĪMENE VĀNANA

                                                                                          cf. Mt.17,5

Me i òto o te ao tapu pupuà nui,
 ua òkoìa te èo o te Etua Motua.
« O Īa nei tu ù Tama Tāhia, a hakaòko ôtou ia Īa. »

 

ÈVANERIO O IETU KIRITO VĀÀNA E RUKA     9, 28b-36

        I tēia mou pō,

28      ua too Ietu me Īa ia Petero, Ioane me Iakopo

        me to Īa hiti i ùka o te tuaivi no te pure.

29      E pure aa Ietu, ua huìkē te hakatu o to Īa mata ;

        ua ìò to Īa kahu he tavaìè pōnionio.

30      Enā tokoùa ènana e tekatekao me Īa :

        Moite me Eria âua tokoùa.

31      U hakaìteìa âua i òto o te kāìè,

        e tekao atu tekao mai âua me Ietu i ùka o to Īa taha atu

        me i te ao nei ta Īa e haapao i Ierutaremi.

32      U matakau Petero atii me to īa mou hoa.

        Atià, e matavaa aa âtou, ua ìte i te Kāìè o Ietu.

        Ua ìte âtou me i ènana tokoùa ma to Īa kaokao.

33      Ohia e hano hua mou ènana e pae me io Ietu,

        u peàu Petero ia Ietu : « E Tuhuka e,

        he mea kanahau no tātou înei. A hakatū tātou e toù haèâ :

        e tahi no Òe, e tahi no Moite, e tahi no Eria. »

        Aòè Petero i ìte e aha ta īa e peàu atu.

34      E tekao aa atii, ua tihe mai te ao e vāhī aa ia âtou.

35      Enā me te èo me io he àki mai, e peàu aa pēènei :

        « O Īa nei tu ù Tama te i vaeìa e au,

        a hakaòko ôtou ia Īa. »

36      I te ava i koè ai te èo, ua Ietu tootahi anaè.

        Te tau kouâ te i ìte i hua mea nei, ua mutu âtou.

        Aòè âtou i haki atu i te ènana e tahi i te mea ta âtou i ìte.

 

Comments est propulsé par CComment