Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Havaiki

E ape mai nei tēnei hīmene a Moetai i haamaakau ananu tātou i te nuiìa o te kuhane o te ènana i mate nuie noho aa âtou i Havaiki.

 

meae chef nouka hiva lebreton 1838

Te nino tupapaù o tītahi hakaìki no Nuku Hiva - Lebreton - 1838

HAVAIKI

E te ati ènana e, i òmua i te Henua ènana nei,

 ia mate tītahi o mātou,

E hua to īa kuhane i Havaiki.

I Havaiki te nohoìa o te kuhane o te ati òmua.

Eīa to âtou èo ia tātou i tēnei â,

Umoì noa atu e haatūhaè ia âtou, umoì,

Umoì noa atu ia tūhaè ia tātou !

E vai nei âtou.


(O) mātou tēnei te tau kuhane

(E) noho nei

(Io) he take (o) te Moana Nui o Hiva e,

I Havaiki nui nei,

Te vahi nohoìa o te kuhane òmua. x2

Havaiki e, Havaiki e,

Te vahi o te kuhane o te ati òmua,

Havaiki e, Havaiki e,

Haamaakau ananu. x2


E ape nei (tātou) ia ôtou

Tapu te haaavai (i) te haatupuna ;

Ua mōèhu hoì mātou i tēnei,

Na ôtou (e) hakavaa (i) to mātou òko.x2

Havaiki e, Havaiki e,

Te vahi o te kuhane o te ati òmua,

Havaiki e, Havaiki e,

(a) haamaakau ananu. x4

Havaiki e, Havaiki e, Havaiki e…

 

U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

Plus dans cette catégorie : « Kāòha Tupuna Te tapu nui »

Comments est propulsé par CComment