No te haahōhonu i to tātou ìte i ùka o hua ponatekao « autā », a tiòhi tātou i òto o te mou hāmani haavivini ponatekao i koàka ia tātou.
No âtou paotū, e tekao ana no te autā metaki ta tātou e haù nei. Oia hoì « l’air, le souffle d’air » ma he èo farani.
Ia tāpiiìa te ponatekao « autā » me tītahi ponatekao kē, e koàka ia tātou te mou haaviviniìa kē.
1)- I òto o te mou hāmani haavivini ponatekao a nā mou èpikopo e ùa, ua ìò te ponatekao « atmosphère » « te autā àki/àni ».
No te Pū Tuhuka èo ènana à, ua ìò « te autā metaki/metani ». Ua vae atii te tau tuhuka i te avetekao « te autā metaki/metani tiketike » mea huì mai i te ponatekao « stratosphère ».
2)- Totahi atu. Ua vae te Pū Tuhuka èo ènana i te mou ponatekao ma hope mai mea haavivini i te tau autā hakatu kē, hakatu kē.
*- Ua ìò te « oxygène » « te autāpōhuè/te autāpōhoè ».
*- Ua ìò te « hydrogène » « te autāvai ».
*- Ua ìò te « gaz carbonique » « te autāpē ».
*- Ua ìò te « gaz néon » « te autāàma ».
*- Te autāuà à, oia te mea ta tātou e haahana nei i òto o ta tātou tau umu mea haaveàveà i te kaikai me te vai.
3)- Enā atii te autā hāhā mei òto mai o to tātou tau hāhā ; o te « haleine » ma he èo farani.
I òto o te uaina ta tātou e inu nei, enā te vai puku vino, te mānini me te namu. O te autā namu te ìi o te uaina, o te autā namu te hā o te uaina. Me makimaki òe e ìte i hua ìi, e haahakatu òmua òe i te « kutaù namu » oia hoì te pāheeka namu i òto ; « l’alcoolémie/le taux d’alcoolémie » ma he èo farani.
4)- U tukuìa te ponatekao « autā » mea huì mai i te ponatekao « vapeur », oia hoì te autā ta tātou e puhi nei ia kamaìi oko te autā metaki viipū o tātou.
No te « cuisine-vapeur », mea kē à ; o « nunu hitā » me « nunu hānia » te mou ponatekao e ùa i vaeìa e te tau tuhuka èo.
U apaìa « tima » te tau ihepe e haahana i ta âtou maihini me te kaahu ; o « steamer » ma he èo peketane, o « navire à vapeur » ma he èo farani.
Patuìa e/Rédigé par Jacques Iakopo Pelleau (2015, corrigé en /haaheiìa i 2019)